Cestica općenito
Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, jednim dijelom po pitomim vinorodnim brežuljcima, a drugim u plodnoj nizini uz tok prirodne ljepote rijeke Drave, prostire se općina Cestica, koju čini 5.433 stanovnika prema posljednjem popisu u dvadeset naselja. Prostire se na 46 km² (4.591 ha), što čini oko 3,8 % područja Varaždinske županije. Duljina općinske granice iznosi 35 km.
Graniči s općinama Petrijanec, Donja Voća i Vinica te velikim dijelom s Republikom Slovenijom, točnije s općinama Zavrč, Gorišnica i Ormož. Općina Cestica je vjerojatno najpoznatija po svoja dva međunarodna granična prijelaza prema Republici Sloveniji: Dubrava Križovljanska – Zavrč (godišnje ga prijeđe oko 2,5 milijuna domaćih i stranih putnika) za promet putnika i roba te Otok Virje – Ormož za promet putnika. Tu je i treći malogranični prijelaz Križanče – Drenovec, koji se nalazi na tromeđi općine Cestica, Donja Voća i Zavrč. Duljina državne granice iznosi 18 km.
Povijest općine Cestica
Ime Cestica vezano je uz staru rimsku prometnicu Ptuj–Osijek. Najstariji podaci bilježe dva antička naselja na ovom području – Ramista (današnja Dubrava Križovljanska) i Anicij (današnji Babinec). Arheološkim iskapanjima u tim naseljima pronađeni su vrijedni nalazi, poput stupića s natpisom i 109 srebrnih novčića, iako su se neki nalazi s vremenom zagubili ili su ostali zapisani samo u Vjesniku arheološkog društva.
Tadašnja općina Križovljan Cestica prostirala se na oko 39 km², a u njenih 16 sela i Križovljangradskom vlastelinstvu živjelo je 4.230 stanovnika. Prvi bilježnik (načelnik) bio je Karlo Tomažić. Općina nije imala svoju oružničku postaju, već je koristila viničku, isto kao i poštu te kotarski sud.
Tek 1886. godine u Hrvatskoj je donesen Zakon o ustroju županija. Varaždinsku županiju tada je činilo šest upravnih općina: Jalžabet, Šemovec, Vinica, Vidovec, Biškupec i Petrijanec. Od Vinice se 1906. godine uspjela izdvojiti sedma općina – Križovljan Cestica, koja je obuhvaćala porezne općine Babinec, Dubrava Križovljanska, Natkrižovljan i Radovec.
Nakon Prvog svjetskog rata općine su ukinute, a uspostavljeni su Mjesni narodni odbori. Godine 1952. općini Cestica naknadno je pridruženo selo Gornje Vratno. Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, 1993. godine Republika Hrvatska donijela je Zakon o područjima županija, gradova i općina, kojim je općina Cestica dobila status samostalne općine.
Grb i zastava općine Cestica
Rješenjem Ministarstva uprave iz 1997. godine općini Cestica odobren je grb i zastava. Plava boja štita s bijelim križem označava duhovni život stanovnika ovog kraja, temeljen na visokim ljudskim i moralnim vrijednostima katoličke crkve, dok zeleni trobrijeg simbolizira konfiguraciju terena i poljoprivrednu djelatnost stanovništva. Vinova loza označava vinorodni kraj te povijesnu povezanost Cestice s općinom Vinica. Idejno rješenje dao je župnik Ivan Košić, a grafičko rješenje izradio Krunoslav Čolo.
Djelovanje udruga i kulturni život u općini Cestica
Na području općine Cestica djeluje ukupno 26 udruga, od kojih je 6 dobrovoljnih vatrogasnih društava i 7 nogometnih klubova, od kojih su 4 veća. Među vatrogasnim društvima ističu se: DVD Babinec, DVD Gornje Vratno, DVD Gradišće, DVD Križovljan Cestica, DVD Lovrečan-Dubrava i DVD Virje Križovljansko, dok je koordinacija svih društava pod Vatrogasnom zajednicom općine Cestica.
Sportski i kulturni život obogaćuju Društvo sportske rekreacije “Vrtovi Vratno”, KUD Općine Cestica, Lovačko društvo “Cestica”, Lovačko društvo “Sveti Hubert”, MNK Kolarovec, MNK Lovrečan, NK “Bratstvo”, NK “Dinamo” Babinec, NK “Polet” Cestica, NK “Vratno”, SRK “Općine Cestica 1995” i Sportsko rekreativno društvo “Poleti”. Ostale aktivne udruge uključuju Udrugu mladih hiperAKTIVNI Cestica, Udrugu ručnih radova “Vezilje”, Udrugu tradicijskih običaja “Pingo” Cestica, Udrugu umirovljenika Općine Cestica, Udrugu vinogradara i vinara “Sveti Martin” Cestica, te udrugu za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom “Život i radost”, kao i Udrugu For Life.
Kulturno-umjetničko društvo općine Cestica započelo je s radom početkom 1998. godine i djeluje u nekoliko sekcija: folklor, tamburaši, dvije grupe malih folkloraša i ženski pjevački zbor Stellarium. Narodna nošnja cestičkog kraja, jednostavna i skromna, ponos je stanovnika, koji s ljubavlju ističu njezinu ljepotu i tradiciju.
Poljoprivreda i vinogradarstvo
Zahvaljujući povoljnom zemljopisnom položaju, na ovom području uspijevaju sve vrste žitarica, razne povrtne kulture i vinova loza. Stanovništvo se pretežno bavi poljodjelstvom, ratarstvom, stočarstvom te posebno vinogradarstvom, koje ima dugu tradiciju. Počeci vinogradarstva sežu u povijest, sve do Kelta, a nakon njih su Rimljani nastavili razvijati ovu djelatnost. Dolaskom Slavena, vinogradarska tradicija nastavila se sve do današnjih dana. Stara legenda kaže kako između crkve Sv. Barbare u Cirkulanama u Sloveniji i crkve Sv. Barbare u Natkrižovljanu raste najbolja loza, od koje su Rimljani proizvodili vino koje su pod vojnom pratnjom prevozili u Rim. Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, isto se vino točilo na carskom dvoru u Beču. Danas se na području općine Cestica nalazi Vinska cesta Klampotic, osnovana 2009. godine s ciljem bolje sinergije turističkih tokova Varaždinske županije. Putokazi na vinorodnim brežuljcima uz granicu sa Slovenijom vode do 10 vinskih podruma, koji zadovoljavaju sve kriterije za smještaj gostiju. Vlasnici se ponose vrhunskim sortama vina poput graševine, chardonnaya, sauvignona, traminca, rajnskog rizlinga i muškata. Udruga vinogradara i vinara “Sveti Martin” Cestica osnovana je 1996. godine s ciljem unaprjeđenja vinogradarske i vinarske djelatnosti. Udruga aktivno promiče i razvija interese vinogradarskog kraja kroz edukacije, stručnu podršku i suradnju s drugim organizacijama. Realizacijom Vinske ceste Klampotic dodatno su obogaćeni kapaciteti za razvoj turizma, a lokalna gastronomska
Tradicionalna gastronomija
Potpuni užitak u lokalnim vinima postiže se uz autohtona jela poput mesa iz banjice, sira s vrhnjem, kobasica, bunceka sa zeljem, domaćeg kruha od kukuruznog, ječmenog i raženog brašna te slastica poput štrukli, zlevanke, postruške, makovnjača i orehnjača. Ovi specijaliteti dodatno naglašavaju gostoljubivost domaćina i bogatu tradiciju ovog kraja.
Razvoj turizma
Općina Cestica može se pohvaliti brojnim kvalitetama: predivnom prirodom, povoljnim geografskim položajem te kulturno-povijesnom baštinom (kurije, dvorac Križovljangrad, sakralni objekti). Vinorodni brežuljci, rijeka Drava i raznovrsne manifestacije čine savršen spoj za razvoj turizma, pogodan za sve generacije.
Poseban ugođaj pružaju ugostiteljski objekti s tradicionalnom hranom i domaćim vinima. Razvojem infrastrukture i projekata, uključujući izgradnju kampa i autokampa, općina Cestica dodatno jača svoj turistički potencijal. Udruge svojim radom aktivno doprinosi razvoju društvenog, kulturnog i sportskog života, predstavljajući općinu širom Hrvatske i inozemstva.
